DVB-T novosti

DVB-T2 u Austriji od aprila



Dok se u Njemačkoj posljednjih dana žestoko raspravlja o budućnosti digitalnog zemaljskog emitovanja, sasvim drugačija situacija vlada u susjednoj Austriji koja uskoro počinje sa emitovanjem u DVB-T2 standardu. Početak emitovanja u gradskim područjima zakazan je za 1. april ove godine.

Naime, na predajniku u Štajerskoj u funkciji su tri nova DVB-T2 multipleksa, koji će od 1. aprila ove godine distribuirati 30 TV kanala kako u SD-u tako i HD-u. Brzina prijenosa podatka svakog multipleksa iznosi 30 Mbit/s.

DVB-T2 u odnosu na DVB-T standard omogućava učinkovitije korištenje prijenosnih kapaciteta te nudi dodatne usluge i efikasniji prijenos HD kanala. U Njemačkoj su javni emiteri ARD i ZDF zatražili prelazak na novi prijenosni standard - DVB-T2. Istovremeno, njemačka komercijalna medijska grupacija Mediengruppe RTL Deutschland tokom ove sedmice je najavila da se u potpunosti namjerava povući sa digitalne zemaljske televizije u Njemačkoj do 2015. godine.

RTL tvrdi da će DTT distribucija biti daleko najskuplji način distribucije, čak 30 puta skuplja nego putem satelita. 95,8% gledalaca prate RTL kanale putem kablovske, satelitske i IPTV-a, a samo 4,2% putem DTT-a. Prema posljednjem istraživanju AGF/GfK, 1,17 miliona domaćinstava trenutno prati RTL kanale putem DTT-a u cijeloj Njemačkoj. Također, RTL je poručio da želi pregovarati o sudjelovanju u DVB-T2 projektu u Austriji.

AW: DVB-T novosti

Proces digitalizacija u BiH vraćen na početak

Bild ist nicht mehr aktiv.

Komisija za razmatranje žalbi BiH drugi put u zadnje dvije godine poništila je tender za nabavku opreme potrebne za proces digitalizacije u BiH i time dovela u pitanje izvršavanje međunarodne obaveze i prelazak sa analognog na digitalno emitovanje signala.
"Ide se u ponovnu proceduru, sve što radimo, pišemo, korigujemo ne pije vode i čisto sumnjam da ćemo uspjeti ispoštovati rokove", rekao je Zdravko Šavija, rukovodilac Ekspertskog tima za digitalizaciju sastavljenog od eksperata iz sva tri javna RTV servisa.
Posljednji rok koji je sebi postavila BiH jeste 1. decembar 2014. godine, ali teško da će biti ispunjen.
Naime, početkom 2011. godine, i to nakon višegodišnjeg kašnjenja, Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo transporta i komunikacija raspisalo je javni poziv za nabavku digitalnih mikrovalnih linkova javnih radio-televizijskih servisa u BiH na relaciji Sarajevo - Banjaluka - Mostar, uvezivanje pet informativno-tehničkih centara u sistem digitalnih veza javnih RTV servisa i antena za pokrivanje digitalnim signalom područja gradova Sarajevo, Banjaluka i Mostar.
Kao najpovoljniji dobavljač ove opreme vrijedne 6,8 miliona KM izabran je "Ericsson - Nikola Tesla" iz Hrvatske, ali se na ovu odluku žali konzorcijum na čelu sa firmom "Unis telekomunikacije" iz Mostara i Komisija za razmatranje žalbi uvažava njihove primjedbe i proces vraća na početak.
Nakon toga, odnosno početkom 2012. godine, Ministarstvo ponovo raspisuje tender, ali za najpovoljnijeg ponuđača ovaj put izabran je konzorcijum firmi na čelu sa firmom "Unis telekomunikacije" iz Mostara, međutim poslije toga slijedi žalba firme koja je kao najpovoljnija izabrana na prvom tenderu, odnosno "Ericsson - Nikola Tesla" iz Zagreba, i Konzorcijuma AVC i "MIBO komunikacije" iz Sarajeva.
Ne bismo samo bili crna rupa na Balkanu koja ne bi mogla da primi i šalje digitalni signal, nego bismo bili smetnja okruženju, kazala Sudžumova
Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, nakon žalbe "Ericssona" i AVC-a iz Sarajeva Komisija za razmatranje žalbi daje nalog Komisiji imenovanoj od strane Ministarstva da uradi evaluaciju tenderske procedure, što je i učinjeno, ali se došlo do istih saznanja i zaključka da najbolju ponudu ima konzorcijum na čelu sa "Unis telekomunikacijama" iz Mostara.
"Sve je to otišlo prema Komisiji za razmatranje žalbi, ali oni onda žaliocima sugerišu da iznajme ekspertsku kuću koja će uraditi vještačenje i koja će dati mišljenje da li je dobro što je Komisija uradila", kaže Milanka Sudžum, šef Odsjeka za komunikacije u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH.
Žalioci prihvataju sugestiju i angažuju Elektrotehnički fakultet, ali na ovo vještačenje primjedbe stavljaju i eksperti Javnog RTV sistema u BiH i firma "Lanako", koja zajedno sa "Unis telekomunikacijama" čini konzorcijum.
Nezvanično saznajemo da se glavna primjedba odnosila na to da su pojedini članovi Komisije koja je radila vještačenja bili angažovani na projektima koje je radila firma "Ericsson - Nikola Tesla" iz Zagreba.
"Na kraju je usvojena žalba i prihvaćeno vještačenje, a nama je dostavljeno rješenje u kojem nas obavještavaju da poništavaju i drugi postupak", kaže Sudžumova.
U Komisiji za razmatranje žalbi BiH juče nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje zbog čega se tender za nabavku opreme za digitalizaciju stalno "obara".
Sudžumova ističe da BiH može imati velikih posljedica zbog kašnjenja u procesu digitalizacije jer EU analogni signal gasi 16. juna 2015. godine.
"BiH više ne bi mogla da prima i šalje signal u eter. Bili bismo smetnja za ljude u okruženju gdje bi se neki naši linkovi koristili za prenos signala za dalje i ne bismo samo bili crna rupa na Balkanu koja ne bi mogla da primi i šalje digitalni signal, nego bismo bili smetnja okruženju", kaže Sudžumova.
Do 2015. godine sve će zemlje u EU preći na digitalno emitovanje, što je i obaveza BiH, koja je već jednom revidirala svoju strategiju i prolongirala rokove za prelazak sa analognog na digitalno emitovanje signala.
Neophodna i korporacija
Projekat digitalizacije u BiH vrijedi više od 37 miliona KM i uglavnom se odnosi na kupovinu infrastrukturne opreme koja bi trebalo da bude vlasništvo države BiH.
Međutim, postavlja se pitanje ko će upravljati i raspolagati tom imovinom jer ne postoji korporacija javnih RTV servisa, na čije osnivanje su se vlasti u BiH zakonom obavezale još prije više od šest godina.

AW: DVB-T novosti

KAKO JE PONIŠTEN TENDER ZA DIGITALIZACIJU ?



Ured za razmatranje žalbi BiH je 10. januara 2013. godine usvojio žalbe Konzorcija AVC d.o.o. i Mibo komunikacije d.o.o. Sarajevo te žalbu Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb, te poništio akte ugovornog organa.

Na osnovu vještačenja broj 02-1-3961/12 od 29. novembra 2012. godine, od strane Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, izvršenog nakon uvida u cjelokupnu dokumentaciju, te izvršene provjere i ocjene svih dostavljenih dokumenata u ponudi kojom se dokazuje ispunjavanje tehničke i profesonalne sposobnosti Konzorcija Lanaco d.o.o. - Unis Telekomunikacije d.d. - Comutel d.o.o. utvrđeno je, između ostalog, sljedeće:

Finansijski okvir Liste roba ne zadovoljava uslove zahtjevane Tenederskom dokumentacijom, Prilog 1-3, Sumarni iznos navedenih roba-Prihvaćene stavke. U rješenju Ureda za razmatranje žalbi navodi se da ukupan iznos robe koja je navedena kao referenca ne zadovoljava uslove zahtjevane Tenderskom dokumentacijom, tačka 6.5. stavka b. Ukupna vrijednost navedena u Listi roba mora biti minimalno 16 miliona KM. Analizirajući priložene reference u Listi roba ETF je utvrdio da za ispunjenje minimalnih uslova zahtjevanih tenderskom dokumentacijom nedostaje 11.364.513,88 KM. Ukupan iznos navedene opreme iznosio je 4.635.486,12 KM.

ETF navodi da je veliki broj stavki iz Liste roba isporučen 2011. godine. "Ako se postupa tačno prema uslovima Tenderske dokumentacije, ova roba se ne može uzeti kao referenca za projekat, jer je u Tenederskoj dokumentaciji navedeno da se kao referenca prihvata Lista roba koja je predmet javne nabavke - headend, prijenosna mreža, linkovi, DVB-T predajnici i antenski sistemi, isporučenih u posljednje tri godine - 2008, 2009. i 2010.", stoji u rješenju Ureda koji napominje da su postavljeni različiti vremenski okviri za reference, što nije baš jasno, pa poštovanje rokova navedenih T.D.-om nalaže neprihvatanje roba iz 2011. godine.

U rješenju se dalje navodi da veliki broj stavki, sa aspekta finansijskog okvira, nije potkrijepljen dovoljnim nivoom detalja što se prvenstveno odnosi o priloženoj izjavi o isporučenoj robi Lanaco i Unis Telekomunikacije. U toj listi nisu navedene stavke - uređaji koji su bili predmet nabavke, nego samo okvirna naznaka na šta se oprema odnosi.

Ured rješenjem dalje navodi, da dio stavki ne pripada klasama roba koje se prihvaćaju kao referenca. "Dio stavki koje su navedene kao referenca se ne mogu prihvatiti jer ne pripadaju klasi roba koje su navedene T.D.-om, tačka 6.5.b kao prihvatljive. Većina tih stavki je navedena u Izjavama ponuđača Lanaco, Unis Telekomunikacije o isporučenoj robi. Ponuđač u ponudi nije naveo klase roba", navodi se u rješenju.

U rješenju stoji da su neke stavke isporučene istom primaocu, iste godine, ponovljene, sa različitom cijenom. "Za neke od stavki navedenih kao reference u ponudi ponuđača postoje nejasnoće, koje se ne mogu razjasniti na osnovu samog uvida u ponudu, obzirom da su neke uređaje primaoci nabavljali više puta u toku jedne godine, po različitim cijenama. Ovo se posebno odnosi na robu dobavljača Comutel koji je robu isporučio kompaniji Telemach gdje se u priloženom ugovoru nalaze tri identične specifikacije skupa uređaja, pri ćemu su cijene navedene u specifikacijama različite", stoji u rješenju.

Ured za razmatranje žalbi prihvatio je nalaz i ocjenu vještačenja Elektrotehničkog fakulteta da je ponuda izabranog ponuđača neprihvatljiva, odnosno da izabrani ponuđač nije dokazao svoju kvalifikovanost u procesu digitalizacije, s obzirom da su jasno istaknuti razlozi koji upućuju na tehničku neprihvatljivost ponuđenih referenci.

Ured je zaključio da je žalba ponuđača Konzorcij AVC d.o.o. i Mibo komunikacije d.o.o. Sarajevo u cjelini i treći navod žalbe ponuđača Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb osnovani, te da je ugovorni organ pogrešno ocijenio izabranog ponuđača u predmetnom postupku kao kvalifikovanog ponuđača, odnosno njegovu ponudu prihvatljivom, a što je dijelom i posljedica neusklađenosti predmetne Tenederske dokumentacije sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

Tako je Ured za žalbe poništio postupak u cjelosti. Ovo rješenje Ureda je konačan upravni akt protiv kojeg se može podnijeti tužba u upravnom sporu pred Sudom BiH u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

- - - Aktualisiert - - -

OIV otpisuje HRT-u 20 miliona kuna duga



Nadzorni odbor firme Odašiljači i veze na sjednici održanoj 13. decembra 2012. godine na zahtjev uprave, kojoj je na čelu Mladen Malić, dao je suglasnost za sklapanje nagodbe s HRT-om o svim spornim pitanjima vezanim uz međusobna potraživanja. Ta odluka, koja je provedena 21. decembra prošle godine, ne bi bila sporna da njome OIV ne oprašta HRT-u čak 20 miliona kuna duga, piše Večernji list.

Naime, 9. februara 2012., tadašnji predsjednik uprave HRT-a Josip Popovac poslao je dopis OIV-u u kojem ih obavještava da HRT prestaje plaćati 47 miliona kuna jer su oni svojom stručnom analizom utvrdili da su toliko preplatili ugovor sklopljen s OIV-om.

Ovaj spor dviju državnih firmi u Hrvatskoj zanimljiv je javnosti zbog Mladena Malića, predsjednika uprave OIV-a. Dok su sa HRT-a tvrdili da su preplatili usluge, Malić je bio zaposlenik HRT-a i autor analize na osnovu koje je Josip Popovac poslao teretnicu OIV-u za 47 miliona kuna. Danas, kada se sklapa nagodba, Malić je predsjednik Uprave OIV-a, piše Večernji list.

Nevenka Artić Banovac iz OIV-a izjavila je da ne postoji nikakav sukob interesa ističući da je Malić na HRT-u bio zadužen za kontakt s gledateljima i slušateljima koji imaju problema u prijemu programa.

Također, izvori Večernjeg lista tvrde da je Malić, otkako je na čelu OIV-a, pogodovao u finansijskom i tehničkom aspektu HRT-u na štetu konkurencije RTL-a i Nove TV kada je u pitanju digitalno emitiranje programa. "Nikako se ne može uspoređivati HRT, RTL i Nova TV jer je HRT javna televizija, a RTL i Nova TV komercijalne televizije", izjavila viša stručna suradnica iz OIV-a Nevenka Artić Banovac.

AW: DVB-T novosti

DVB-T2 signal za 40% stanovnika Srbije



21. marta prošle godine u Srbiji je počelo digitalno emitovanje zemaljskog signala putem DVB-T2 standarda takozvana Inicijalna mreža.

U okviru testne faze emitovanja DVB-T2 signal je dostupan za oko 40% stanovništva Srbije koji mogu pratiti 10 kanala u Standardnoj i jedan TV kanal u Visokoj Definiciji. U SD-u svoj program emituju RTS 1, RTS 2, RTS Digital, RTV 1, RTV 2, Pink, B92, Prva, Happy i Studio B, dok se RTS HD emituje u HD-u.

U martu 2012. godine Nacionalna strategija prelaska na digitalnu zemaljsku televiziju je izmijenjena. Zbog nedostatka radiofrekvencijskog spektra prethodno određen potpuni prelazak na digitalno zemaljsko emitovanje 4. april 2012. godine je odgođen do 17. juna 2015. godine.

U junu iste godine usvojena je regulacija prelaska s analognog na digitalno zemaljsko emitovanje. Regulacija je odredila uslove prelaska na digitalnu zemaljsku televiziju u svakoj regiji te prava i obaveze emitera u procesu prelaska na digitalno emitovanje.

Prema Strategiji razvoja javnog informacijskog sistema u Srbiji bi do 2016. godine trebao biti u funkciji novi Zakon o elektronskim medijima koji bi trebao biti izrađen u skladu s pravnom stečevinom Evropske unije kada je u pitanju digitalizacija. Njegovo usvajanje se očekuje u drugom kvartalu ove godine.